Reproduktivno zdravlje: Šta je to “prolaps materice”?

ispadanje materice

Ispadanje materice je medicinski poznato i kao prolaps materice, podrazumeva spuštanje materice iz njenog normalnog položaja u karlici. Prolaps materice sam po sebi nije obično opasan po život,  ali može značajno uticati na kvalitet života.

Žene koje se suočavaju s ispadanjem materice često ograničavaju svoje svakodnevne životne aktivnosti kako bi izbegle neprijatnosti i bolove koje prate ovo stanje. One, recimo, smanjuju fizičke ili sportske aktivnosti, počinju da izbegavaju seksualne odnose ili čak smanjuju učešće u društvenim aktivnostima. Obzirom da su emocionalni stres, sram i osećaj gubitka kontrole nad svojim telom česti pratioci ovog stanja, prolaps materice može dovesti do narušenog samopouzdanja, pojačane anksioznosti i depresije.

Ispadanje materice, odnosno prolaps, ne znači doslovno da materica ispada iz vagine. Umesto toga, ovaj izraz se koristi za opisivanje situacije u kojoj se materica izmešta iz svog uobičajenog položaja u karlici i spušta naniže. 

Anatomski, materica je organ smešten unutar karlice, a njen položaj održavaju mišići i vezivno tkivo. U slučaju prolapsa materice, ove strukture podrške su značajno oslabljene, što dovodi do spuštanja materice. Postoje različiti stepeni prolapsa, a u težim slučajevima moguće je da se javi “izbočenje” dela materice kroz otvor vagine. 

Koji su simptomi ispadanja materice?

Simptomi ispadanja materice mogu varirati u zavisnosti od ozbiljnosti stanja. Blaže forme mogu biti asimptomatske ili uzrokovati blagu nelagodnost. Međutim, ozbiljniji slučajevi mogu izazvati bol, otežano ili pak nekontrolisano mokrenje, bolne odnose, kao i osećaj pritiska ili izbočenja u vaginalnom području. Ti simptomi mogu značajno uticati na svakodnevni život žene, ometajući njen rad, socijalne aktivnosti i emocionalno blagostanje. Nekih od uobičajenih simptoma koji se mogu javiti kod prolapsa materice jesu:

  • Osećaj pritiska u karlici. Žene s prolapsom materice često opisuju osećaj pritiska ili težine u donjem delu stomaka ili karlice.
  • Bol u donjem delu stomaka. Prolaps materice može izazvati bol ili nelagodnost u predelu donjeg stomaka, posebno tokom dugotrajnih aktivnosti ili stajanja.
  • Otežano mokrenje. Pritisak materice na mokraćnu bešiku može otežati mokrenje, izazvati osećaj nepotpunog pražnjenja ili češće potrebe za mokrenjem.
  • Inkontinencija. Prolaps materice može dovesti do problema s kontrolom mokrenja, izazivajući inkontinenciju, odnosno nekontrolisano mokrenje.
  • Problemi s pražnjenjem creva. Prolaps može pritiskati rektum, uzrokujući poteškoće s pražnjenjem creva ili osećaj nepotpunog pražnjenja.
  • Bolni odnosi. Prolaps materice može izazvati bol ili nelagodnost tokom seksualnih odnosa, što može uticati na intimnost i kvalitet seksualnog života.
  • Poteškoće u održavanju vaginalnih supozitorija. Kod žena koje koriste vaginalne supozitorije, poput tampona ili medicinskih preparata, može se javiti otežan osećaj njihovog zadržavanja u vagini.
  • Vidljiva izbočina. U ozbiljnijim slučajevima, žena može primetiti deo materice koji viri iz otvora vagine. Ovo može biti posebno primetno tokom stajanja ili naprezanja.

Šta uzrokuje ispadanje materice?

Uzročnici mogu biti razni, a najčešći su porođaj, starenje, genetika, gojaznost i hormonalne promene. Jedan od ključnih faktora koji doprinosi ispadanju materice jeste porođaj. Tokom trudnoće i porođaja, materica prolazi kroz značajne promene kako bi podržala rast i razvoj fetusa. Pritisak koji se javlja tokom porođaja može oslabiti vezivno tkivo koje podržava matericu, čime se povećava rizik od prolapsa. Osim toga, višestruki porođaji i težak porođaj mogu dodatno opteretiti strukturu materice, povećavajući šanse za ispadanje.

Starenje takođe igra značajnu ulogu u razvoju ovog stanja. Sa starenjem, mišići i ligamenti koji podržavaju matericu postaju slabiji. Gubitak elastičnosti i tonusa u tkivima karlice može uzrokovati ispadanje materice. Hormonalne promene koje prate menopauzu dodatno doprinose ovom procesu, smanjujući nivo estrogena koji igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja reproduktivnih organa.

Genetika takođe ima uticaj na predispoziciju žene prema ispadanju materice. Ako su ženski članovi porodice imali problema sa prolapsom, povećava se verovatnoća da će i potomstvo razviti slične probleme. Iako genetika ne može biti promenjena, svest o porodičnoj anamnezi može pomoći ženama da preduzmu preventivne korake i redovno prate svoje zdravlje.

Gojaznost je još jedan faktor rizika za ispadanje materice. Višak telesne mase stavlja dodatni pritisak na karlične organe, uključujući matericu. Osim toga, gojaznost može doprineti smanjenju mišićnog tonusa u karlici, stvarajući povoljne uslove za prolaps. Održavanje zdrave telesne mase i redovno vežbanje mogu igrati ključnu ulogu u prevenciji ispadanja materice.

Faze ispadanja materice

Ispadanje materice se može klasifikovati u različite faze, koje se obično označavaju prema stepenu ozbiljnosti. Razumevanje ovih faza pomaže lekarima da odrede najefikasniji plan lečenja. Klasično se koristi klasifikacija prema sistemu od I do IV stepena, pri čemu se I stepen odnosi na najblaži prolaps, a IV stepen na najozbiljniji.

I stepen (blagi prolaps)

U ovoj fazi, materica je blago spuštena, ali još uvek ostaje unutar vagine. Ovo može biti asimptomatsko, ili žena može osećati blagu nelagodnost ili pritisak u karlici.

II stepen (umereni prolaps)

Materica je spuštena dovoljno da izlazi iz otvora vagine, ali ne prolazi dalje od otvora. Pacijentkinje koje se suočavaju s II stepenom prolapsa mogu osećati veći pritisak u donjem delu stomaka ili vagine, posebno tokom aktivnosti poput hodanja.

III stepen (ozbiljan prolaps)

Materica je značajno izbočena iz otvora vagine, a ovde dolazi do izraženijeg pritiska i nelagodnosti. Pacijentkinje s III stepenom prolapsa često osećaju bol ili nelagodnost tokom hodanja, stajanja ili dugotrajnih aktivnosti.

IV stepen (potpuni prolaps)

Ovo je najozbiljniji stepen prolapsa. Materica je potpuno izbačena iz vagine i može biti vidljiva izvana. Ovde dolazi do značajnog pritiska na okolna tkiva, što može uzrokovati bol, teškoće s mokrenjem i drugim simptomima.

Važno je napomenuti da se prolaps ne odnosi samo na matericu. Drugi organi, poput mokraćnog mehura ili rektuma, takođe mogu ispadati (cistocela i rektocela).

https://bebo.club/prolaps-materice

Lečenje prolapsa materice

Ispadanje materice se može uspešno lečiti, a postoji nekoliko pristupa terapiji. Obično su delotvorne konzervativne mere, kao što su vežbe za jačanje mišića karlice (tzv. Kegelove vežbe), fizička terapija, i nošenje pesara (vaginalnih prstenova). 

U težim slučajevima, kada ove mere ne daju rezultate, može se razmotriti i hirurška intervencija, poput histerektomije ili rekonstrukcije vaginalnih zidova.

Fizička terapija često uključuje vežbe koje jačaju mišiće karlice i poboljšavaju tonus. Ove vežbe mogu biti posebno korisne u blažim slučajevima ispadanja materice ili kao deo postoperativne rehabilitacije.

U ozbiljnijim slučajevima, hirurški zahvat može biti neophodan. Različite tehnike, poput histerektomije ili rekonstrukcije vaginalnih zidova, mogu se primeniti kako bi se ojačala podrška materici. 

Svaki slučaj prolapsa materice je jedinstven, pa je važno konsultovati se s ginekologom kako bi se utvrdila najbolja opcija lečenja. Lekar će uzeti u obzir ozbiljnost prolapsa, opšte zdravstveno stanje žene, njene želje u vezi s lečenjem i druge faktore kako bi se razvio individualan plan lečenja.

Prevencija ispadanja materice

Prevencija ispadanja materice ima ključnu ulogu u očuvanju ženskog reproduktivnog zdravlja. Redovni ginekološki pregledi omogućavaju ranu dijagnozu i upravljanje potencijalnim rizicima. Edukacija o zdravim životnim navikama, uključujući održavanje zdrave telesne mase, redovno vežbanje i praćenje porodične anamneze, može pomoći ženama da smanje verovatnoću ispadanja materice.

Na kraju… 

Ispadanje materice je ozbiljan zdravstveni problem koji zahteva pažnju i pravovremeno lečenje. Različiti faktori, poput porođaja, starenja, genetike i gojaznosti, mogu doprineti razvoju ovog stanja. Međutim, preventivne mere, redovni ginekološki pregledi i pravovremeno lečenje mogu značajno poboljšati kvalitet života žena koje se suočavaju s ovim izazovom. 

Takođe, važno je raditi na podizanju svesti o prolapsu materice i njegovom uticaju na kvalitet života, kako bi se ženama pružila podrška, edukacija i adekvatna medicinska nega.