Druženje u domu za stare – nove navike, zajedničke aktivnosti i kvalitetno provedeno vreme

0
3

Jedna od najvećih promena koju donosi preseljenje u dom za stare jeste prelazak iz poznate, često prilično individualne svakodnevice u okruženje u kojem su drugi ljudi stalno prisutni. Za osobu koja je prethodno živela sama, posebno nakon odlaska dece iz porodičnog doma ili gubitka životnog saputnika, takva promena u početku može delovati neobično. Međutim, upravo društvena komponenta života u domu vremenom može postati jedna od njegovih najvećih prednosti.

Zajednički obroci, razgovori, šetnje, društvene igre i različite aktivnosti stvaraju prilike da se dan ponovo ispuni malim događajima kojima se čovek raduje. Nije neophodno da svaki trenutak bude organizovan niti da svi korisnici budu podjednako društveni. Važnije je da mogućnost druženja postoji i da svako može da pronađe ritam koji mu odgovara.

Jutro više ne mora da počinje u tišini

Za osobu koja dugo živi sama, jutarnja rutina može postati veoma jednolična. U domu se taj deo dana prirodno menja jer se već tokom doručka sreću poznata lica.

Vremenom se stvaraju male navike. Neko uvek bira isto mesto za stolom, neko voli da popije kafu nakon doručka, dok se drugi raduju razgovoru o dnevnim vestima. Upravo takvi mali rituali stvaraju osećaj kontinuiteta i pripadnosti.

Nema potrebe da svaki razgovor bude dug ili posebno značajan. Čak i kratko „dobro jutro“, komentar o vremenu ili dogovor za kasniju šetnju mogu učiniti da dan počne drugačije nego kada osoba živi potpuno sama.

Takva svakodnevna komunikacija često nastaje spontano i ne zahteva posebnu organizaciju.

Zajednički obroci postaju mesto susreta

Trpezarija u domu za stare nije samo prostor u kojem se služi hrana. Ona može postati jedno od centralnih mesta društvenog života.

Kada se ljudi svakodnevno sreću za istim stolom, postepeno upoznaju jedni druge. Razgovor može početi sasvim jednostavno – komentarom o ručku, televizijskoj emisiji ili nekom događaju – a vremenom prerasti u redovno druženje.

Zajednički obroci imaju još jednu prednost. Osoba više nema potrebu da svakodnevno kuva samo za sebe i jede sama. Za nekoga kome je upravo samoća tokom obroka predstavljala najteži deo dana, ova promena može biti veoma značajna.

Naravno, korisnicima treba omogućiti i privatnost kada je žele. Prednost zajedničkog života nije u obavezi da se stalno bude u društvu, već u mogućnosti da društvo bude dostupno.

Nova poznanstva najčešće nastaju spontano

Dolazak u novu sredinu ne znači da će osoba već prvog dana pronaći prijatelje. Kao i u svakom drugom periodu života, potrebno je vreme da se ljudi upoznaju i otkriju zajednička interesovanja.

Neko može pronaći sagovornika koji je odrastao u istom kraju, radio sličan posao ili voli istu muziku. Drugi će se povezati kroz šah, karte, knjige, baštovanstvo ili neku drugu aktivnost.

Velika prednost doma jeste što za takva poznanstva postoji mnogo više svakodnevnih prilika nego kada osoba živi sama.

Isti ljudi sreću se tokom obroka, u hodniku, dnevnoj sobi ili dvorištu. Zbog toga nije potrebno unapred organizovati svaki susret. Poznanstva mogu nastajati prirodno, upravo kroz ponavljanje tih malih svakodnevnih kontakata.

Slobodno vreme dobija novu strukturu

Kada više nema velikog broja kućnih obaveza, pojavljuje se pitanje kako kvalitetno iskoristiti vreme. Domovi mogu nuditi različite aktivnosti, ali njihov pravi značaj nije samo u tome da korisnicima „popune dan“.

Društvene igre, kreativne radionice, muzika, filmovi, lagane vežbe ili različita okupljanja predstavljaju priliku da se osoba pokrene, zainteresuje za nešto i provede vreme sa drugima.

Posebno je dobro kada korisnik može sam da bira aktivnosti. Nekome će odgovarati gotovo svaki organizovani događaj, dok će druga osoba učestvovati samo povremeno.

Kvalitetan život ne znači imati raspored ispunjen od jutra do večeri. Dobar balans između aktivnosti, druženja i vremena za sebe mnogo je važniji.

Šetnja može postati svakodnevni društveni ritual

Ako dom ima dvorište, terasu ili se nalazi u okruženju pogodnom za boravak napolju, šetnja može postati važan deo dnevne rutine.

Ljudi često lakše razgovaraju dok zajedno hodaju nego kada sede u organizovanoj grupi. Tako se mogu formirati male grupe koje svakog dana izlaze približno u isto vreme.

Šetnja tada više nije samo fizička aktivnost. Ona postaje razlog da se izađe iz sobe, sretne poznata osoba i provede deo dana na drugačiji način.

Čak i boravak na klupi u dvorištu može postati omiljeni deo dana. Kafa, razgovor i posmatranje okoline predstavljaju jednostavne aktivnosti, ali upravo od takvih trenutaka često se sastoji prijatna svakodnevica.

Stara interesovanja mogu dobiti novo društvo

Preseljenje ne znači da osoba treba da ostavi svoje hobije iza sebe. Naprotiv, dom može biti prilika da interesovanje koje je ranije bilo individualno postane zajednička aktivnost.

Neko ko voli šah može pronaći redovnog protivnika. Osoba koja voli knjige može razgovarati sa drugim čitaocima. Ljubitelji filmova mogu zajedno gledati stare ili nove naslove i kasnije ih komentarisati.

Ponekad jedan korisnik može podstaći čitavu grupu na novu aktivnost. Ako je neko godinama gajio cveće, možda će želeti da pomogne oko biljaka u dvorištu. Druga osoba može znati veliki broj kartaških igara i uključiti ostale.

Na taj način korisnici nisu samo primaoci organizovanog programa. Oni svojim iskustvom i interesovanjima mogu doprineti životu zajednice.

Ljudi različitih karaktera mogu pronaći svoj način druženja

Ne treba očekivati da će svakome odgovarati isti nivo društvene aktivnosti. Postoje ljudi koji gotovo uvek žele društvo, ali i oni kojima je potrebno mnogo više vremena za sebe.

Zbog toga kvalitet zajedničkog života ne treba meriti brojem sati koje korisnik provede u grupi.

Neko će učestvovati u svakoj aktivnosti, dok će drugom biti dovoljno da doručkuje sa ostalima, kratko porazgovara i ostatak dana provede uz knjigu ili televiziju.

Najvažnije je da postoji izbor. Kada korisnik zna da može otići među ljude kada poželi, ali i povući se kada mu je potreban mir, zajednički život može biti mnogo prijatniji.

Razgovori sa vršnjacima imaju posebnu vrednost

Porodica ostaje nezamenljiv deo života, ali razgovor sa ljudima sličnih godina može imati drugačiji karakter. Generacijska iskustva često stvaraju teme koje nije potrebno mnogo objašnjavati.

Muzika koju su slušali, filmovi koje pamte, nekadašnji način života, poslovi kojima su se bavili ili promene kroz koje je grad prošao mogu postati povod za duge razgovore.

Takva druženja omogućavaju ljudima da dele uspomene, ali i da stvaraju nove.

To je važna razlika. Život u poznijim godinama ne mora da bude usmeren isključivo na prošlost. Novi prijatelj, nova omiljena aktivnost ili nova svakodnevna rutina predstavljaju iskustva koja nastaju upravo sada.

Porodica ostaje deo društvenog života

Nova poznanstva ne zamenjuju porodicu i stare prijatelje. Naprotiv, dobro organizovan život u domu može omogućiti da porodični susreti budu rasterećeniji.

Kada porodica zna da korisnik ima obroke, društvo i organizovanu svakodnevicu, poseta ne mora da bude ispunjena proveravanjem frižidera, kupovinom i obavljanjem kućnih poslova.

Može ostati više vremena za razgovor, zajedničku kafu, šetnju ili izlazak.

Korisniku tako ostaju oba sveta – ljudi sa kojima je povezan godinama i nova poznanstva koja stiče u domu.

Posebno je važno da porodica pokaže interesovanje za novi život korisnika. Pitanje „Sa kim si danas pio kafu?“ ili „Kako je prošla radionica?“ može pokazati da se nova svakodnevica prihvata kao normalan deo života.

Male obaveze mogu dati dodatni smisao danu

Nije svaka dobra navika u domu vezana za zabavu. Ljudi često vole osećaj da imaju određenu ulogu i da neko računa na njih.

To mogu biti sasvim male stvari. Jedan korisnik može zalivati biljke, drugi pomoći oko slaganja knjiga, a neko treći podsetiti društvo da je vreme za uobičajenu partiju šaha.

Takve aktivnosti ne treba pretvarati u obavezu. Njihova vrednost je upravo u dobrovoljnosti.

Kada osoba ima nešto što voli da radi i što se ponavlja tokom nedelje, dan dobija strukturu. Umesto osećaja da je svaki dan isti, pojavljuju se mali događaji koje očekujemo.

Zajednički život može podstaći aktivniju svakodnevicu

Kada čovek živi sam, ponekad je mnogo lakše odustati od neke aktivnosti. Ako nema sa kim da prošeta, ostane kod kuće. Ako nema društvo za šah, ne igra ga. Ako nema sagovornika, televizija može postati glavni način provođenja vremena.

Prisustvo drugih ljudi može promeniti takve navike. Poziv „Hoćemo li u šetnju?“ ponekad je dovoljan da osoba ustane i izađe napolje. Dogovorena partija karata ili šaha stvara razlog da se ode u zajedničku prostoriju.

Društvo na taj način može podstaći aktivnost bez osećaja obaveze.

Upravo je spontanost jedna od važnih prednosti zajedničkog života – aktivnosti se ne moraju uvek planirati nekoliko dana unapred.

Novi dnevni ritam može doneti više sadržaja

Život u domu vremenom dobija sopstveni ritam. Jutarnja kafa, zajednički ručak, popodnevna šetnja, razgovor u dnevnom boravku ili određena aktivnost mogu postati poznate tačke tokom dana.

Rutina ne mora da znači monotoniju. Naprotiv, dobro organizovana svakodnevica pruža određenu sigurnost, dok ljudi i događaji unutar nje donose promene.

Jednog dana razgovor traje nekoliko minuta, drugog se razvije u druženje tokom čitavog popodneva. Nekada se pojavi nova aktivnost, dođe porodica u posetu ili se upozna novi korisnik.

Tako se postepeno stvara osećaj zajednice.

Najveći benefit života u domu zato ne mora biti broj organizovanih aktivnosti, veličina zajedničke prostorije ili dugačak nedeljni program. Mnogo važnija može biti jednostavna činjenica da osoba više ne mora da bude sama kada želi društvo. Poznata lica za doručkom, prijatelj za šetnju, partner za šah ili nekoliko ljudi sa kojima se svakodnevno popije kafa mogu napraviti veliku razliku.

Kada se takvi odnosi postepeno razviju, dom prestaje da bude samo mesto u kojem osoba ima svoju sobu i postaje zajednica u kojoj postoje ljudi, navike i događaji kojima se raduje. Upravo mogućnost da se i u poznijim godinama upoznaju novi ljudi, razviju nova interesovanja i stvore nove uspomene predstavlja jednu od najvrednijih strana zajedničkog života.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *